Zubni karijes je proces raspadanja i truljenja zubne supstance. To je najčešća bolest zuba, ali i najčešća bolest u ljudi uopće. Smatra se da više od 90% ljudi u svijetu ima zubni karijes.
Zubni karijes je u osnovi zubna infekcija. Na zubima se prvo stvaraju bakterijski plakovi, koji su češći na zubima koji se ne peru kvalitetno. Bakterije zubnog plaka pospješuju razlaganje šećera u hrani zaostaloj između zuba. Tako se oslobađaju kiseline koje postepeno nagrizaju zubnu gleđ, pa proces razaranja prodire u dublje slojeve zuba. Ove se promjene ispoljavaju kao tamne mrlje na glazuri zuba. Tako promjenjeni zubi su bolno osjetljivi na toplo i hladno. Kasnije nastaju defekti zubne gleđi i dublje zubne mase, a bolna se osjetljivost povećava.
Pravovremeno liječenje karijesa je veoma uspješno. Zubni ljekar odstranjuje oštećeni dio zuba do zdravog tkiva, a defekt popunjava i zatvara specijalnim popunama, poznatim kao plombe. Ukoliko se karijes ne liječi na vrijeme, infekcija može zahvatiti korijen zuba, okolno meko tkivo i vilicu. Ovakve komplikacije zubnog karijesa praćene su visokom temperaturom i veoma remete regulaciju glikemije, a mogu izazvati i ketonuriju i ketoacidozu.
Paradontoza
Paradontoza je hronično degenerativno oboljenje zubnog mesa i zubnog cementa, tojest tkiva koja učvršćuju zub u vilici. Ova se zubna bolest ispoljava povlačenjem zubnog mesa i atrofijom i postepenim nestajanjem alveolarne kosti u koju je zub usađen. To ima za posljedicu rasklimavanje i ispadanje zuba. Nekad paradontozi prethodi upala paradontnog tkiva sa stvaranjem “gnojnih džepova”.
Još uvijek se ne zna pravi uzrok paradontoze. Ipak se ova bolest češće javlja u osoba koje ne održavaju zadovoljavajuću higijenu zuba i usne duplje, u osoba sa zubnim kamencem i osoba koje imaju hrapave zubne plombe. Bolest je češća kod pušača.
Liječenje paradontoze obuhvata skidanje zubnog kamenca i poliranje zuba specijalnim četkicama i pastama. Paradontne gnojne kolekcije se uklanjaju hirurški i tretiraju antibioticima.
Prevencija infekcija u dijabetičnih bolesnika
U mjere zaštite od infekcije mokraćno-polnih organa spadaju zbrinjavanje neurogene mokraćne bešike, stalna higijena mokraćno-polnih organa, operacija adenoma prostate, zbrinjavanje bubrežnih kamenaca, izbjegavanje prehlada.
Dijabetični bolesnik ne smije biti izložen padavinama kiše i snijega, vjetru i hladnom zraku. I pri kratkotrajnoj izloženosti ovim nepogodama on mora biti dobro zaštićen odgovarajućom odjećom, koja naročito podrazumijeva kabanice, vjetrovke, kišobrane.
Dijabetični bolesnici ne posjećuju druge bolesnike
Dijabetični bolesnici ne treba da idu u kućne posjete i bolničke posjete oboljelim od prelaznih i infektivnih bolesti. U situacijama neizbježne izloženosti infektivnim bolestima, treba da nose zaštitne maske i da nakon izloženosti dobro operu ruke.
Veoma je preporučljivo da se dijabetični bolesnici vakcinišu od gripa i drugih prijetećih zaraznih bolesti kad zato postoji mogućnost i kad to epidemiološka situacija zahtjeva.
