Dijabetička neuropatija

Dijabetička neuropatija

Definicija

Neuropatija je medicinski termin za oštećenje nerava. Dijabetička neuropatija je česta i ozbiljna komplikacija tipa 1 i 2 dijabetesa, koja  podrazumijeva  oštećenje nervnih vlakana visokim vrijednostima šećera u krvi. Simptomi neuropatije ovise o vrsti zahvaćenih nerava, a mogu varirati od  bola i trnjenja u udovima, do problema u probavnom i urinarnom traktu, krvnim sudovima i srcu. Generalizirani oblik neuropatije, poznat kao polineuropatija je najčešći.

Dijabetička neuropatija se može prevenirati ili usporiti održavanjem dobre glikemijske kontrole i vođenjem zdravog stila života. Tretman dijabetičke neuropatije uključuje glikemijsku kontrolu (održavanje preporučenih vrijednosti šećera u krvi), prevenciju ozljede i terapiju bola.

Dijabetička neuropatija je česta i ozbiljna komplikacija tipa 1 i 2 dijabetesa koja  podrazumijeva  oštećenje nervnih vlakana visokim vrijednostima šećera u krvi. Održavanjem dobre glikemijske kontrole i vođenjem zdravog stila života dijabetičku neuropatiju je moguće prevenirati ili usporiti.

Faktori rizika

Najznačajniji faktor rizika za razvoj dijabetičke neuropatije je dugotrajna hiperglikemija (visoke vrijedosti šećera) u krvi. Drugi faktori koji mogu povećati rizik za razvoj dijabetičke neuropatije su koronarna bolest, povišen nivo triglicerida u krvi, prekomjerna tjelesna težina (indeks tjelesne mase, BMI body mass index >24 (calculator), pušenje i povišen krvni pritisak.

Faktori rizika za razvoj dijabetičke neuropatije su loša glikemijska kontrola, koronarna bolest, hipertrigliceridemija, gojaznost, pušenje i povišen krvni pritisak.

Simptomi

Postoji više oblika dijabetičke neuropatije: periferna polineuropatija (A), dijabetička amiotrofija (B) i mononeuropatija (C), autonomna neuropatija (D). Simptomi i znaci ovise od vrste neuropatije tj. od vrste zahvaćenih nerava. Simptomi se razvijaju postepeno. Neki pacijenti imaju blage simptome, dok drugi mogu imati jake bolove koji remete kvalitet života. U ekstremnim slučajevima neuropatija može biti uzrok nepokretnosti pacijenta pa čak i fatalnog ishoda.

Simptomi i znaci dijabetičke neuropatije ovise od vrste zahvaćenih nerava. Simptomi se razvijaju postepeno, kod nekih pacijenata su blagi, dok drugi mogu imati jake bolove koji se pojačavaju  noću, remete san i narušavaju kvalitet života.

Simptomi i znaci dijabetičke neuropatije

Periferna neuropatija

Periferna neuropatija je najčešći oblik dijabetičke neuropatije. Obično je simetrična, što znači da zahvata obje strane tijela. Simptomi najčešćepočinju u prstima nogu. Ako bolest progredira simptomi se “penju” prema gornjim dijelovim nogu, također mogu biti zahvaćene i šake. Tokom vremena osjet bola se može izgubiti što povećava šansu za povrede. Znaci i simptomi se često pogoršavaju noću, a uključuju:

  • Trnjenje, žarenje, peckanje, poremećen osjet boli i temperature
  • Oštre bolove i grčeve
  • Pojačan osjet dodira, čak dodir posteljine može biti neugodan
  • Mišićnu slabost
  • Gubitak refleksa
  • Gubitak ravnoteže i koordinacije
  • Ulkuse, infekcije, deformitete, bolove u kostima i zglobovima

Autonomna neuropatija

Autonomni nervni sistem kontroliše aktivnost srca, mokraćnog mjehura, pluća, stomaka, crijeva, seksualnih organa i očiju. Dijabetes može oštetiti nervne funkcije ovih organskih sistema, uzorkujući:

  • Neprepoznavanje hipoglikemije (niskih vrijednosti šećera u krvi)
  • Retenciju i inkontinenciju urina, urinarne infekcije
  • Opstipaciju, nekontrolisanu dijareja
  • Usporeno pražnjenje želuca (gastropareza), mučninu, povraćanje, gubitak apetita
  • Otežano gutanje
  • Erektilnu disfunkciju u muškaraca
  • Vaginalnu suhoća i druge seksualne disfunkcije kod žena
  • Poremećaj znojenja (smanjeno i pojačano)
  • Nesposobnost prilagodbe krvnog pritiska, srčane frekvence dovodeći do naglog pada krvnog pritiska nakon ustajanja i nesvjestice
  • Poremećaj regulacije tjelesne temperature
  • Poremećaj prilagodbe očiju od svjetlosti na mrak
  • Povećanu srčanu frekvencu u miru

Dijabetička amiotrofija

Dijabetička amiotrofija ili neuropatija nervnih korijenova zahvaća nerve bedara, kukova i nogu. Ovaj oblik neuropatije češći je kod pacijenata sa tipom 2 i kod starijih. Simptomi su obično jednostrani, iako u nekim slučajevima mogu biti obostrani. Ovo stanje je najčešće karakterisano sa :

  • Iznenadnom jakom boli u kuku ili bedru
  • Posljedičnom slabošću i atrofijom  zahvaćenih mišića
  • Otežanim ustajanjem iz sjedeće pozicije
  • Oticanjem stomaka
  • Gubitkom na tjelesnoj težini

Mononeuropatija

Mononeuropatija ili fokalna neuropatija  podrazumijeva oštećenje jednog određenog nerva i to lica, torza ili noge. Nastupa iznenada, češća je u starijih pacijenata. Iako uzrokuje jaku bol, najčešće je prolaznog karaktera, a simptomi se obično povlače spontano nakon nekoliko sedmica ili mjeseci. Simptomi ovise o vrsti zahvaćenog nerva, a uključuju:

  • Otežano fokusiranje oka, duple slike, bol iza jednog oka
  • Paralizu jedne strane lica (Belova paraliza)
  • Bol u stopalu
  • Bol u donjem dijelu leđa ili zdjelici
  • Bol u prednjoj strani bedra
  • Bol u prsima ili abdomenu
  • Sindrom karpalnog tunela

Komplikacije

Komplikacije dijabetičke neuropatije mogu biti vrlo ozbiljne. Gubitkom osjeta za toplotu, hladnoću i bol raste rizik od povreda. Povrede koje bi izazvale bol u zdravih osoba (povreda stopala oštrim predmetom, nošenje cipela koje uzrokuju žulj, urastanje nokta) neće uzrokovati bol kod pacijenata sa razvijenom neuropatijom. Ukoliko se svakodnevno ne vrši pregled stopala i male ozljede mogu dovesti do razvoja velikih ulkusa. Najteža komplikacija ulkusa stopala je amputacija prsta, stopala ili dijela noge u ekstremnim slučajevima.

Komplikacije dijabetičke neuropatije mogu biti vrlo ozbiljne. Ukoliko se svakodnevno ne vrši pregled stopala i male ozljede mogu dovesti do razvoja velikih ulkusa. Najteža komplikacija ulkusa stopala je amputacija prsta, pa čak stopala ili dijela noge u ekstremnim slučajevima.

Tretman

Postoje tri glavne komponente tretmana dijabetičke neuropatije koje mogu olakšati simptome i prevenirati komplikacije, a to su:

  • Kontrola nivoa šećera u krvi (glikemijska kontrola)
  • Samopregled stopala u prevenciji komplikacija
  • Terapija bola

Glikemijska kontrola

Glikemijska kontrola

Dobra glikemijska kontrola, definisana tromjesečnim prosjekom glikemija- HA1C, podrazumijeva za većinu pacijenata sa dijabetesom ciljni HA1C < 7%. Za pacijente mlađe životne dobi, bez značajnih hipoglikemija postavljen je niži ciljni HA1C<6.5%, dok je za pacijente starije životne dobi, sa učestalim epizodama teške hipoglikemije, uznapredovalim mikro i makrovaskularnim komplikacijama ciljni HA1C<8%. http://care.diabetesjournals.org/content/38/Supplement_1/S33.full

Dobra glikemijska kontrola definisana vrijednostima glukoze u krvi preprandijalno (natašte) i postprandijalno (dva sata nakon obroka) podrazumijeva  nivo glukoze natašte 4,4-7,2 mmol/L i 2h nakon obroka < 10,0 mmol/L.

Pregled stopala

Američka Dijabetička Asocijacija- ADA preporučuje pored dnevnog samopregleda stopala, svaka 3-4 mjeseca vizuelni ljekarski pregled stopala prilikom svake kontrole, te detaljan ljekarski pregled stopala jednom godišnje koji uključuje pregled cirkulacije, nervne funkcije, promjena na koži i deformiteta na stopalu.

Dnevna toaleta i  pregled stopala je obaveza svakog pacijenta i neophodana u cilju detekcije najmanjih povreda i promijena na stopalu kao što su pukotine i ranice, koje povećavaju rizik od infekcije.

Potrebno je izbjegavati aktivnosti koje mogu izazvati povredu stopala kao što je hodanje bez obuće, korištenje vrućih kupki za stopala, ulaženje u kadu prije provjere temperature vode rukom.

Za oboljele sa dijebetesom je značajno pažljivo rezanje noktiju, i to prateći oblik prsta (ovalno, blago iznad prsta), te oprezno isturpijati oštre krajeve nokta. Nije dozvoljeno rezati kožicu oko nokta, tretirati žuljeve i urasle nokte ili iz bilo kojeg razloga oštećivati kožu stopala. I za najmanje procedure tražiti savjet ljekara.

Preporučuje se nositi čarape koje ne stežu nogu ili specijalne čarape za pacijente sa dijabetesom. Također potrebno je nositi udobne cipele koje odgovaraju oblikom i veličinom, te postepeno nositi nove cipele u cilju prevencije stvaranja žuljeva. Poželjno je nositi cipele napravljene po mjeri ili anatomske uloške koji smanjuju pritisak tla na stopalo.

Higijena stopala

Kontrola bola

Neuropatski bol teško odgovara na terapiju, pojačava se noću, remeti san i ozbiljno narušava kvalitet života. Na sreću manji procenat oboljelih od dijabetesa ima bolnu neuropatiju. Kod nekih pacijenata bol prolazi spontano za nekoliko sedmica ili mjeseci, naročito ako su epizode bola počele nakon iznenadnih zdravstvenih promjena (epizoda dijabetičke ketoacidoze, značajan gubitak na tjelesnoj težini, signifikantne promjene u glikemijskoj kontroli).

Dr.Sci. Selma Jusufović dr med
Subspecijalista endokrinolog dijabetolog
Klinički centar Sarajevo
Medicinski fakultet Univerziteta SSST u Sarajevu