Danas preko 400 miliona ljudi širom svijeta boluje od dijabetesa, a taj se broj iz godine u godinu povećava za oko 20 miliona. Ukoliko imate dijabetes, vi ili neko od članova vaše porodice ili bliskih prijatelja, vrlo je važno da saznate o ovoj bolesti što je moguće više. Dijabetes ima uticaj na svakodnevno zdravlje, ali može imati ozbiljne poslijedice na zdravlje u dužem vremenskom periodu ili uzrokovati oštećenja očiju, bubrega, nerava i srca. Upravo zbog ovoga jje veoma važna trajna regulacija dijabetesa. U nastavku na jednom mjestu na jednostavan način razjašnjavamo veliki broj najčešće postavljanih pitanja o dijabetesu u ordinaciji ljekara ili apoteci kao i najčešće zablude o ovom oboljenju.
-
Šta je dijabetes ?
Dijabetes (šećerna bolest) je stanje u kojem tijelo ne može regulisati nivo glukoze (šećera u krvi) jer gušterača ne proizvodi inzulin ili ga ne proizvodi dovoljno, odnosno ako su tjelesne ćelije razvile otpor prema djelovanju inzulina (inzulinska rezistencija). Ako vam nedostaje inzulina ili inzulin ne može funkcionisati ispravno, glukoza ne može ući u ćelije koje tako ostaju bez svog uobičajenog izvora energije. Stoga se nivo glukoze u krvi povećava što dovodi do brojnih poremećaja u organizmu. Tijelo reaguje pokušavajući ukloniti višak glukoze iz krvi te koristi masnoće i bjelančevine iz mišića kao zamjenski izvor energije. ovo ometa tjelesne procese i može uzrokovati neke od simptoma dijabetesa.
-
Koji tipovi dijabetesa postoje, u čemu je razlika ?
Postoje dva najčešća tipa dijabetesa: dijabetes tip 1 i dijabetes tip 2. Pored ova dva postoje i ostali tipovi dijabetesa: gestacijski dijabetes, dijabetes povezan sa infekcijama i lijekovima te oboljenjima ili oštećenjima pankreasa. Premda dijele neke simptome, dijabetes tipa 1 i tipa 2 su dvije različite bolesti.
Dijabetes tipa 1 obično se javlja u djetinjstvu kao posljedica potpunog nedostatka inzulina do kojeg dolazi jer iz još nepoznatog razloga vlastiti odbrambeni sistem uništi više od 90% ćelija gušterače koje luče inzulin (autoimunim mehanizmom). Oko 10% od ukupnog broja osoba s dijabetesom ima dijabetes tipa 1. Ne može se prevenirati, ali se pravilnom njegom mogu spriječiti ili odložiti hronične komplikacije bolesti. U liječenju je neophodna terapija inzulinom. Dijabetes tipa 2 češće se javlja kod osoba starije životne dobi (starije od 35 godinba). Gojaznost, sjedeći stil života i stres jesu ključni faktori za nastanak dijabetesa tipa 2. Kod ovog tipa dijabetesa gušterača proizvodi inzulin , ali u manjim količinama i postoji periferna otpornost prema inzulinu. Oko 90% oboljelih od dijabetesa čine osobe sa dijabetesom tipa 2. Najveći broj oboljevanja od dijabetesa tipa 2 može se spriječiti pravilnom ishranom i redovnom fizičkom aktivnošću.
-
Zašto oboljevamo od dijabetesa ?
Dijabetes nema jedinstven uzrok, ali postoje činioci koji zajedno povećavaju opasnost od nastanka bolesti. Oni mogu biti povezani sa vašim genetskim nasljedjem, uslovima spoljašnje sredine i samoga načina života. Nasljedni faktor može igrati ulogu u razvoju dijabetesa tipa 1 i dijabetesa tipa 2, ali je najčešće povezan sa dijabetesom tipa 2. Faktori rizika za nastanak dijabetesa tipa 2, pored nasljedja su: starija životna dob, povećana tjelesna težina, nedovoljna fizička aktivnost, stres, kao i odredjena stanja kao što su primjena nekih lijekova, oboljenja gušterače, hormonalni poremećaji u sklopu oboljenja nadbubrežnih žlijezda, hipofize, trudnoća i drugo. Faktor rizika za nastanak dijabetesa tipa 1 su: prisustvo neke od autoimunih bolesti, naslijedje (1-2% kada je majka oboljela od dijabetesa, 3-6% kada je otac obolio od dijabetesa, 6% kada je blizanac obolio od dijabetesa i 36% kada je riječ o jednojajčanim blizancima), virusne infekcije i stres u kombinaciji sa naslijedjem, kao i mala tjelesna težina na rodjenju.
-
Koji su najčešći simptomi i znaci dijabetesa ?
Znakovi upozorenja su: učestalo mokrenje, pojačana žedj, pojačan osjećaj gladi, gubitak tjelesne težine, zamor, pospanost. Ostali simptomi koji se mogu javiti su: ponavljajuće infekcije (posebno gljivične), zamagljen vid, utrnulost u rukama i nogama, razdražljivost i seksualna disfunkcija.
-
Može li se dijabetes izliječiti ?
Dijabetes se ne može izliječiti, ali se može uspješno kontrolisati. Milioni osoba žive zdrav i aktivan život sa dijabetesom. Ako brinete o sebi i svom dijabetesu možete nastaviti sa kvalitetnim životom u potpunosti. Redovno praćenje nivoa šećera u krvi, zdrava ishrana, redovna fizička aktivnost i uzimanje tableta i/ili inzulinskih injekcija omogućavaju držanje bolesti pod kontrolom. Dobra regulacija šećera u krvi presudna je u sprječavanju i odlaganju pojave hroničnih komplikacija. U ovome vam može pomoći vaš doktor, ali i sami sebi možete veoma pomoći. Naučite sve što možete o dijabetesu !
-
Kako se dijabetes liječi ?
Dijabetes je ozbiljna bolest i ako nije izlječiv on se može uspješno liječiti. Najbolji su rezultati kod osoba koje preuzimaju aktivnu ulogu u vlastitom liječenju. Važno je da poznajete svoju bolest i znati kako vršiti samokontrolu nivoa glukoze u krvi. Liječenje uključuje zdrav način ishrane, redovno vježbanje, redovno testiranje glukoze u krvi te terapiju tabletama i injekcijama inzulina. Šećerna bolest tip 2 se liječi pravilnom ishranom, fizičkom aktivnošću, pravilnom samokontrolom šećera u krvi, tabletama i inzulinom. Pojedini pacijenti samo promjenom načina ishrane i povećanjem stepena fizičke aktivnosti uspijevaju da održavaju nivo šećera u krvi u normalnom rasponu, većina pacijenata se liječi i tabletama, a neki pacijenti zahtijevaju i primjenu inzulina. Inzulin zapravo omogućava šećeru, koji smo unijeli hranom ,da udje u ćelije i bude iskorišten za dobijanje energije. U savremenoj dijabetologiji kao osnova terapiji koristi se humani inzulin i inzulinski analozi. Humani inzulin je inzulin dobijen genetskim inženjeringom i potpuno je iste strukture kao onaj kod čovjeka. Inzulinski analozi predstavljaju najsavremenije inzuline sa značajnom boljom famrakokinetikom i farmakodinamikom u odnosu na humani inzulin. Inzulin mora da se ubrizgava injekcijom, u masno tkivo ispod kože da bi dospio u krv.
-
Koje su opasnosti ako se ne dijabetes ne liječi ?
Ukoliko se ne liječi, šećerna bolest tip 2 vrlo brzo dovodi do komplikacija na svim organima i organskim sistemima, naročito na krvnim sudovima i kao poslijedicu ima smanjenje vida do potpunog gubvitka vida, smanjenje bubrežne funkcije, amputacije donjih ekstremiteta te povećan rizik za nastanak srčanog i moždanog udara. Podaci govore da je šećerna bolest danas u svijetu vodeći uzrok sljepoće. Amputacija donjih ekstremiteta zbog šećerne bolesti na drugom je mjestu (poslije traumatskih amputacija – nesreće), a svaka treća osoba na dijalizi je oboljela od dijabetesa.
-
Postoji li prevencija ove bolesti
Dijabetes tipa 1 ne može se prevenirati, ali se pravilnom njegom mogu spriječiti ili odložiti hronične komplikacije bolesti. Velike studije su pokazale da se dobrom regulacijom šećera u krvi može odgoditi i spriječiti pojava hroničnih komplikacij uzrokovanih dijabetesom. Najveći broj oboljevanja od dijabetesa tipa 2 može se spriječiti pravilnom ishranom i redovnom fizičkom aktivnošću. Pravilna ishrana podrazumijeva veću upotrebu voća i povrća, integralnih žitarica, biljnih masnoća, ribe i posnog mesa u ishrani. Treba težiti i povećanju nivoa tjelesne aktivnosti, a cilj treba da bud da je to najmanje tridestak minuta u toku dana. Osim toga vrlo je bitno kontrolisati stres u svakodnevnom životu, više se smijati, uživati u malim stvarima …
-
Koliko dijabetes utiče na kvalitet života ?
Cilj liječenja dijabetesa je održanje visoke kvalitete života i izbjegavanje posljedičnih oštećenja. Skoro svaka osoba sa dijabetesom smatra da dijabetes snažno utiče na njihov život. Postoje dokazi iz literature da izvjesni postupci, kao što je uvodjenje novih sistema isporuke inzulina, inzulinske pumpe i inzulinski analozi, kao i edukativni programi kreirani da omoguće usvajanje vještina za pravilno vodjenje bolesti mogu poboljšati ne samo kontrolu šećera u krvi, nego i kvalitet života sa dijabetesom.
NAJČEŠĆE ZABLUDE O DIJABETESU
Zabluda broj 1
Može li se dijabetes dobiti od nekog drugog ?
Istina: Ne. Mada nije sasvim poznato zbog čega tačno dolazi do dijabetesa, zna se da on nije zarazan. Ne može da se dobije kao prehlada ili gripa. Izgleda do postoji odredjena genetska povezanost kod dijabetesa, posebno kod dijabetesa tipa 2. Način života takodje ima značajnu ulogu.
Zabluda broj 2
Osobe sa dijabetesom ne smiju jedu slatkiše i čokoladu ?
Istina: Ako se jedu kao dio plana zdrave ishrane ili se kombinuju sa vježbom, osobe sa dijabetesom mogu da jedu slatkiše i deserte.
Zabluda broj 3
Unošenje prevelike količine šećera izaziva dijabetes.
Istina: Ne. Dijabetes izaziva kombinacija genetike i načina života. Medjutim, prevelika težina zaista povećava rizik od dijabetesa tipa 2. Ako imate isoriju ove bolesti u porodici, zdrava ishrana i redovno vježbanje preporučljivi su za održavanje težine.
Zabluda broj 4
Osobe sa dijabetesom trebalo bi da jedu specijalnu hranu za dijabetičare ?
Istina: Zdrava ishrana za osobe sa dijabetesom ista je kao i za osobe bez njega – smanjen unos masnoća, umjeren unos soli i šećera, obroci bazirani na zrnastoj hrani, voću i povrću.
Zabluda broj 5
Voće je zdrava hrana pa je u redu jesti onloliko voća koliko želimo ?
Istina: Voće je zdravo jer sadrži puno vlakana, vitamina i minerala. Ono takodje sadrži i ugljikohidrate pa mora da bude uključeno u plan za pravilnu ishranu. Stoga treba da razgovarate sa svojim nutricionistom o količinama i vrstama voća koje treba da unosite.
Zabluda broj 6
Inzulin izaziva debljanje, a pošto je gojaznost štetna, bolje bi bilo ne uzimati inzulin ?
Istina: Korsit od inzulina za regulisanje nivoa šećera u krvi daleko nadmašuje rizik od debljanja.
Zabluda broj 7
Dijabetes tipa 2 je manje ozbiljno stanje od dijabetesa tipa 1 ?
Istina: Dijabetes tipa 2 je na neki način ozbiljniji jer ga ljudi imaju u godinama prije dijagnostifikovanja. To znači da postoji mogućnost da su već razvili hornične komplikacija, a da nisu bili svjesni.
Zabluda broj 8
Ako se osjećam dobro, nivo glukoze u krvi mi je sigurno dobro regulisan ?
Istina: Možete se osjećati dobro, a da i dalje imate visok nivo glukoze u krvi. Ako se tijelo naviklo da nivo glukoze u krvi bude visok, simptomi dijabetesa mogu izostati. Najbolji način kontrole glukoze u krvi su redovni testovi (samokontrola).
Zabluda broj 9
Ne može se smršati ako ste cijeli život imali preveliku težinu ?
Istina: Svako može smanjiti tjelesnu težinu unosi li manju količinu namirnica i postane fizički aktivniji. Morate ići korak po korak, koristiti snagu volje i postavljati dostižne ciljeve kako biste prekinuli navike koje ste možda stekli tokom godina.
Zabluda broj 10
Kad ste na odmoru, možete se odmoriti od dijabetesa ?
Istina: Na odmoru možete biti malo opušteniji u odabiru jela i pića, ali ne smijete zaboraviti na svoj dijabetes. Drugačiji ritam života i vrućina mogu uticati na veću promjenu nivoa glukoze u krvi. Zbog toga je potrebno stalno kontrolisati glukozu u krvi i prilagoditi dozu inzulina ili tableta izmjerenim vrijednostima.
Zabluda broj 11
Ako ne možete jesti zbog bolesti treba prestati sa uzimanjem tableta ili inzulina kako bi se izbjegla hipoglikemija (nizak nivo šećera u krvi).
Istina: Vaše tijelo stvara glukozu čak i ako ne jedete kada ste bolesni, a može je stvarati i više kako bi pomoglo tijelu da se oporavi. Da biste održali zadovoljavajući nivo glukoze u krvi i dalje morate uzimati tablete ili inzulin, možda čak i povećati dozu.
Zabluda broj 12
Ako u stopalima ne osjećam ništa posebno dijabetes nije mogao uzrokovati nikakva oštećenja ?
Istina: Oštećenja uzrokovana dijabetesom nastaju vrlo sporo pa možda nećete shvatiti da vam je smanjen osjećaj u stopalima dok to ne ustanovi doktor na redovnom godišnjem pregledu. Potrebno je da stopala svakodnevno pregledate i sami.
Zabluda broj 13
Problemi sa kožom zbog injekcija inzulina su neizbježni ?
Istina: Problemi sa kožom se mogu spriječiti. Masnice ćete izbjeći korištenjem kratke igle, a potkožne čvoriće koji se javljaju na mjestu uboda redovnom promjenom mjesta aplikacije.
Zabluda broj 14
Neoštar vid je uvijek znak retinopatije ?
Istina: Neoštar vid može biti znak privremeno povećanog nivo glukoze u krvi. Nakon korekcije terapije (tableta ili inzulina) vid bi vam se mogao oporaviti u roku od šest sedmica ako je nivo glukoze u krvi zadovoljavajući.
Zabluda broj 15
Imate li nefropatiju, stanje se može samo pogoršati ?
Istina: Ako se nefropatija liječi u najranijoj fazi, kad u mokraći ima samo vrlo mala količina bjelančevina, bubrezi se mogu potpuno oporaviti i ponovo normalno funkcionisati. Dalje oštećenje spriječava se dobrom regulacijom glukoze u krvi i krvnog pritiska.
