Dijabetična bolest oka više je poznata kao bolest mrežnice ili dijabetična retinopatija, jer je oštećenje mrežnice, i najčešće i najteže oštećenje oka u toku dijabetesa. Ipak, treba istaći da su zamućenje sočiva ili katarakta i povišen krvni pritisak ili glaukom tri puta češći u dijabetičnih bolesnika, nego u osoba koje ne boluju od dijabetesa.
Mrena ili katarakta je zamučenje sočiva koje se ispoljava postepenim slabljenjem vida na jedno ili oba oka. Dijabetična mrena spada u komplikovane mrene i liječi se operativno uz pomoć ultrazvuka.
Povišen očni pritisak ili glaukom se međutim razvija tiho, bez većih smetnji sa vidom. Znaci bolesti su glavobolja, bolovi u oku, i na dodir tvrdo oko. Dijagnozu bolesti potvrđuje nalaz povišenog očnog pritiska iznad 25 mmHg, često i iznad 50 mmHg. Glaukom se odlikuje pojavom novostvorenih krvnih žila na dužici i u uglu prednje sobice. Liječi se veoma uspješno primjenom lasera.
Dijabetična retinopatija je najteže oštećenje oka u toku šećerne bolesti. Zastupljena je u 75% bolesnika u kojih dijabetes traje duže od 20 godina. U zapadnim zemljama je zastupljenost dijabetične retinopatije 80-90% i ona predstavlja najčešći uzrok slijepila u ljudi životne dobi između 20 i 60 godina. Učestalost retinopatije direktno je zavisna od dužine trajanja i stepena metaboličke kontrole šećerne bolesti. U 5-10% bolesnika sa tipom 2 šećerne bolesti dijabetična retinopatija se otkriva u vrijeme postavljanja dijagnoze ovog tipa dijabetesa zbog njegovog često prikrivenog početka.
Kako nastaje dijabetična retinpatija ?
Kao i druge dijabetične bolesti malih krvnih žila, i dijabetična retinopatija počinje promjenama na bazalnoj membrani kapilara mrežnice u vidu njenog zadebljanja. U srednjem sloju kapilarne stijenke dolazi do gubitka potpornih ćelija. Time je znatno oslabljena brana prelasku kapilarne krvi u tkivo mrežnice. Zato plazma izlazi iz kapilara i natapa mrežnicu. Zbog nedostatka potpornih ćelija u kapilarima se stvaraju grozdasta proširenja ili aneurizme. Ovo su prve promjene koje se mogu vidjeti oftalmoskopski. U daljem toku se od masnih materija iz plazme i izumrlih ćelija mrežnice stvaraju tvrdi izlivi ili eksudati najčešće oko žute mrlje.
Slika: Pregled oštrine vida
Kasnije, tako prošireni i istanjeni kapilari lako prskaju i nastaje krvarenje ili dolazi do njihovog začepljenja krvnim ugrušcima. Ovi ugrušci se brzo stvaraju i u arterijama i u venama mrežnice, pa uzrokuju njenu smanjenu prokrvljenost ili ishemiju. Oftalmoskopskim pregledom očnog dna tada se mogu vidjeti veća krvarenja i meki izlivi ili eksudati. Na području tako malokrvne mrežnice dolazi do stvaranje nove kapilarne mreže, kao izraz težnje organizma da poboljša dotok krvi u mrežnicu oka. Međutim, to samo pogoršava ionako teško stanje, jer iz nove kapilarne mreže nastaju obilna krvarenja, koja mogu dovesti do krvarenja u cijelom oku i do povećanja očnog pritiska. Zatezanje i skvrčavanje novonastalog veziva mrežnice može izazvati njeno odlubljivanje od podloge, to jest ablaciju retine i slijepilo.
Vrste dijebetične retinopatije
Na osnovu zastupljenosti opisanih promjena na mrežnici oka, dijabatična retinopatija se dijeli na 4 osnovna tipa: jednostavnu, preproliferativnu, proliferativnu i makulopatiju.
Jednostavna retinopatija. Ovaj tip retinopatije nalazi se pretežno u osoba životne dobi iznad 15-20 godina, ali se može pojaviti u svakoj životnoj dobi. Odlikuje se malim kapilarnim proširenjima, manjim krvarenjima i tvrdom eksudacijom.
Ova početna oštećenja mrežnice oka nastaju prosječno nakon 5 godina trajanja šećerne bolesti.
Preproliferativna retinopatija se odlikuje nalazom nepravilnosti kapilara, arterija i vena mrežnice, i pojavom mekih eksudata. Ova retinpatija u oko 30% bolesnika vodi formiranju novih krvnih žila u toku naredne 2 godine.
Proliferativna retinopatija predstavlja najteže oštećenje oka u toku šećerne bolesti. Odlikuje se nalazom novoformiranih krvnih žila u mrežnici i krvarenjem u staklastom tijelu. Zastupljena je u oko 5-10% dijabetičnih bolesnika, pretežno onih sa dugim trajanjem tipa 2 dijabetesa. Ova je retinopatija bez simptoma sve do pojave krvarenja u staklasto tijelo. Od tada se tretira kao uznapredovala dijabetična bolest oka, koja ako se adekvatno ne liječi može u 50% slučajeva u narednih 5 godina dovesti do slijepila.
Makulopatija se odlikuje pojavom tvrde eksudacije i višestrukim malim krvarenjima oko tačke najjasnijeg vida ili žute mrlje u mrežnici. Izgled mrežnice može biti i normalan, ali je vid oštećen zbog otoka i ishemije žute mrlje. Makulopatija se najčešće nalazi u starijih bolesnika mada se može utvrditi i u vrijeme dijagnoze tipa 2 šećerne bolesti.
Kako se ispoljava dijabetična retinpopatija ?
Dijabetična retinopatija je često bez simptoma. Bolest je dugo vremena prikrivena. Smetnje s vidom se pojavljuju tek kad su promjene u neposrednoj blizini žute mrlje, kad nastupi krvarenje u staklasto tijelo ili odlubljivanje mrežnice.
Rano otkrivanje i prevencija dijabetične retnopatije
Kvalitetno liječenje dijabetesa najbolja je prevencija dijabetične retinopatije. Poznate studije dijabetesa (DCCD, Oslo, Stockholm) su potvrdile da dobra metabolička kontrola spriječava nastanak i napredovanje dijabetične retinopatije.
Isto tako, intenzivno liječenje dijabetesa u osoba sa blagom i umjerenom retinopatijom za 50% smanjuje rizik razvoja priliferativne retinopatije i edema makule.
Regulisanje krvnog pritiska i njegovo održavanje u normalnim vrijednostima takođe sprječava nastanak i progresiju dijabetične retinopatije. Promjene na mrežnici se brže razvijaju i napreduju u dijabetičnih bolesnika sa povišenim krvnim pritiskom.
Rano otkrivanje retinopatije provodi se redovnim oftalmoskopskim pregledima kod ljekara u timu za diabetes i godišnjim pregledima kod oftalmologa.
Kako često pregledati očno dno ?
U šećernoj bolesti tipa 1 pregled očnog dna se vrši 5 godina nakon postavljanja dijagnoze i potom najmanje svake druge godine, ako je nalaz bez promjena.
U bolesnika sa tipom 2 šećerne bolesti pregled očnog dna se vrši odmah nakon postavljanja dijagnoze dijabetesa, potom na 6 mjeseci, takođe dok je nalaz bez promjena.
Slika: Pregled očnog dna
Prvi put kad okulista nađe promjene na mrežnici ili druga oštećenja oka u toku šećerne bolesti, on određuje dinamiku kontrole za svakog bolesnika posebno.
Liječenje dijabetične retinopatije
Lijekovi koji se sada preporučuju bolesnicima kao Calcium dobesilat i acetilsalicilna kiselina, uglavnom ne mogu niti liječiti, niti usporiti napredovanje nastalih promjena na mrežnici u toku šećerne bolesti.
Trajno dobra metabolička kontrola dijabetesa ima sigurno povoljan uticaj na nastale promjene i može usporiti njihovo dalje napredovanje.
Laserska fotokoagulacija ima povoljan učinak na zaustavljanje i sprječavanje krvarenja u mrežnici. Naročito se primjenjuje kod proliferativne retinopatije i kod makulopatije.
Hirurško liječenje se primjenjuje kod ponavljanih krvarenja iz novostvorenih kapilara u mrežnici u prisustvu povećanog rasta veziva. Ove promjene veoma ugrožavaju vid bolesnika i liječe se operacijom staklastog tijela -vitrektomijom, odnosno zamjenom staklastog tijela i fotokoagulacijom iznutra pomoću endolasera. Na žalost, postignuta poboljšanja su samo privremena, pa je potrebno ponavljanje tretmana.
AUTOR TEKSTA
Prof.Dr. Džemal Poljaković dr med
Subspecijalista endokrinolog dijabetolog
Klinički Centar Tuzla
Medicinski Fakultet Univerziteta u Tuzli
