Ishemijska bolest srca
Ishemijska bolest srca ili koronarna bolest posljedica je ateroskleroze koronarnih arterija koje ishranjuju srčani mišić. Ova je bolest veoma rasprostranjena u svjetskim razmjerama i ima trend daljeg rasta. U SAD više od 5 miliona stanovnika boluje od ishemijske bolesti srca, a u mnogim zapadnim zemljama ateroskleroza je vodeći uzrok smrti stanovništva.
Ishemijska bolest srca je 2-4 puta češća u dijabetičnih bolesnika, nego u osoba koje nemaju dijabetes. Ovaj visoki rizik od koronarne bolesti srca u dijabetičnih bolesnika dodatno povećavaju tzv. veliki faktori rizika kao što su povećan holesterol u krvi, krvni pritisak i pušenje. Povećanje nivoa triglicerida koje nastaje zbog loše metabolične kontrole šećerne bolesti takođe povećava mogućnost nastanka koronarne bolesti. Ishemijska bolest srca klinički se ispoljava kao angina pektoris, infarkt miokarda i ishemijska sračana slabost.
Angina pektoris
Angina pektoris je sudovna bolest sračanog mišića. Nastaje uslijed manjeg dotoka krvi u srčani mišić nego što je momentana potreba. Angina pektoris, na latinskom znači stezanje u prsima. I zaista, bolno stezanje u prsima je najčešća tegoba u bolesnika koji pate od angine pektoris. Bolovi se često javljaju i neposredno u predjelu srca, ali nekad i u trbuhu. Mogu biti u vidu jakih žigova ili snažnog pritiska na prsnu kost. Tipično je širenje bola u ramena, nadlaktice, vilice i među plećke. Anginozni bolovi su često praćeni trnjenjem ruku, ubrzanim radom srca, gušenjem, skokom krvnog pritiska, strahom i nemirom bolesnika. Bolovi u trbuhu su praćeni mučninom i povraćanjem, pa tako imitiraju trbušno oboljenje.
U napadu angine pektoris bol traje kratko, 1-5 minuta, rjeđe 10 minuta i najčešće prestaje nakon uzimanja Nitroglicerina. U toku anginoznog napada mogu se naći promjene na EKG traci, kojih izvan napada redovno nema. Napadi angine pektoris mogu biti provocirani fizičkim naprezanjem, hladnoćom i psihičkom napetošću.
U literaturi se opisuju tri tipa angine pektoris: stabilna, nestabilna i Prinzmetalova angina pektoris.
Stabilna angina pektoris označava anginoznu bol koja je približno jednake učestalosti i trajanja u posljednja dva mjeseca.
Nestabilna angina pektoris se ranije nazivala predinfarktnim stanjem. Ona se odlikuje dužm trajanjem boli, nekad i do 45 minuta i često njenim jačim intenzitetom. Napade mogu isprovocirati i vrlo mali fizički i psihički napori pa su zato napadi nestabilne angine češći. Bol se u nestabilne angine širi na nova mjesta i slabije reaguje na nitroglicerin. U napadu se uvijek nađu promjene na EKG traci.
Prinzmetalova angina se odlikuje napadima koronarne boli u mirovanju i često noću. Napad može biti praćen srčanom aritmijom. Smatra se da u nastanku ovih napada sudjeluju i spazmi arterija srca, pored njihovog aterosklerotičnog suženja.
Liječenje angine pektoris je medikamentno i hirurško. Uglavnom se primjenjuju nitrati, beta blokatori, antagonisti kalcija, acetilsalicilna kiselina i hirurška operacija ugradnje aorto-koronarnog bay passa.
Kardiološka obrada je potrebna svim bolesnicima koji imaju promjene u EKG-u i tegobe u smislu angine pektoris. Funkcionalna rezerva arterija srčanog mišića ispituje se testom fizičkog opterećenja ili ergotestom. Funkcionalno stanje lijeve srčane komore ispituje se ultrazvučnim pregledom. Na osnovu ovih nalaza kardiolog procjenjuje da li je potrebno snimanje protočnosti arterija srca (koronografija).
Na osnovu nalaza koronografije može se postaviti indikacija za hiruršku operaciju, tj. ugradnju aorto-koronarnog premoštenja (bay pass) ili proširenje suženog dijela sa postavljanjem zaštitne mrežice (stent).
Ugradnjom buy-pasa se zaista uspostavlja prekinuta cirkulacija u sračanom mišiću, ali se ni za trenutak ne zaustavlja napredujući proces ateroskleroze u srcu, mozgu ili nogama. Zato je obaveza bolesnika, njegova ljekara i medicinske sestre u timu za dijebetes, da pri prvoj kliničkoj manifestaciji koronarne bolesti preduzmu dodatne mjere za njeno zaustavljanje ili makar usporenje njenog toka. U mjere koje treba odmah otpočeti i trajno provoditi spadaju naročito:
- dobra metabolička kontrola šećerne bolesti
- uspješno liječenje viskog krvnog pritska
- liječenje poremećaja masnoća u krvi
- prestanak pušenja
- normalizovanje i održavanje standardne tjelesne težine
- primjerena tjelesna aktivnost i tjelovježba
Jednom je jedan dobar poznavalac metabolizma, nakon iskustva dugog jednog radnog vijeka, u jednoj knjizi zapisao, da je preventivno suzbijanje ateroskleroze, a ne njeno liječenje, glavni zadatak u borbi protiv srčanog infarkta i moždanog udara.
Infarkt miokarda
Infarkt miokarda ili sračani infarkt je naglo i ograničeno izumiranje sračanog mišića uslijed prekida cirkulacije krvi u tom dijelu srca..
Začepljenje ili tromboza srčane arterije najčešći je uzrok infarkta. Mnogo rjeđe je infarkt posljedica krvarenja ispod stijenke arterije ili pražnjenja u taj prostor veće aterosklerotične nakupine. Veoma rijetko infarkt nastaje zbog začepljenja arterije embolusom u toku septične upale srčanih zalistaka.
Koji su znaci srčanog infarkta ?
Bol iza grudne kosti ili u predsrčanom dijelu prsa može imati mnoge odlike opisane boli u angine pektoris. Samo što bol u infarktu traje duže od 30 minuta, nekad i duže od 45 minuta, može biti mnogo jača i ne prestaje na uzimanje Nitroglicerina. Bolesnik sa srčanim infarktom se preznojava, često ima gušenje, ubrzan rad srca, nekad pad krvnog pritiska, strah i nelagodan predosjećaj kraja.
U EKG traci postoje tipične promjene za infarkt. U krvi se mogu naći povišene vrijednosti enzima koji se oslobađaju u toku raspadanja ćelija srčanog mišića. Nalaz ovih enzima je pozitivan već 3-5 sati od početka infarkta i održava se tokom 3-5 dana.
Liječenje infarkta srca provodi se u jedinici intenzivne njege. U liječenju i njezi ovih bolesnika sudjeluju posebno educirane ekipe ljekara i medicinskih sestara i koriste se aparati za stalno praćenje vitalnih funkcija, kisik, defbrilator, respirator i druga tehnička pomagala.
Bezbolni infarkti u dijebetičnih bolesnika
I pored raširene predrasude da srce ne boli, već je i našem narodu poznato da je infarkt bolest koja jako boli. Neki su bolesnicu tu bol opisali “kao da im neko čupa srce iz utrobe”, drugi su osjećali pritisak “kao da im se planina sručila na prsa”, treći misle da je srčana bol “jednaka potpuno porođajnoj boli” i tome slično su mnogi bolesnici doživjeli svoju bol u toku infarkta. Neki su dijabetični bolesnici pak, imali potpuno bezbolne infarkte. Ne osjećanje bola u toku infarkta posljedica je teške autonomne dijabetične neuropatije u ovih bolesnika. Umjesto bolova oni mogu osjećati slabost i gušenje. Nekad imaju hladno preznojavanje, mučninu i povraćanje. A bolova uopće nemaju. Zato svaku slabost u dijabetičnog bolesnika, ukoliko nije od hipoglikemije, treba promatrati kao moguću sračnu slabost i treba im uraditi EKG snimak. Iz istih razloga dijabetičnim je bolesnicima pri svakom pregledu potrebno uraditi EKG snimak.
Ishemijska srčana slabost
Oslabljena cirkulacija u srčanom mišiću uslijed ateroskleroze ili nakon infarkta srca dovodi do srčane slabosti. Dugotrajna slabija prokrvljenost i ishranjenost srčanog mišića izaziva slabljenje njegove snage. To ima za posljedicu slabost srca kao pumpe i početak zaostajanja krvi u plućima. Ovi se bolesnici brzo zamaraju, imaju gušenje i podražajni noćni kašalj.
U liječenju srčane slabosti koriste se lijekovi za povećano izmokravanje (diuretici) i lijekovi koji šire krvne žile ispred i iza srca (vazodilatatori). Ovim lijekovima se postiže smanjenje priliva krvi u srce i smanjenje otpora istisnutoj krvi iz srca. Na taj način se rasterećuje oslabljeno srce i olakšava mu se rad.
