„Umjerenost, hodanje i prava hrana najbolji su lijek”, govorio je Hipokrat, no u suvremeno doba radimo upravo suprotno, pa su bolesti uzrokovane neumjerenošću, neaktivnošću i prekomjernom prehranom vodeći uzroci različitih oboljenja i visoke smrtnosti suvremenog čovječanstva.
Najnovije smjernice Američke dijabetičke asocijacije (ADA) potvrđuju mudrost antičkih liječnika dokazujući njihova saznanja znanstvenim dokazima o ulozi prehrane i tjelesne aktivnosti u sprečavanju i liječenju mnogih bolesti. Cilj tih smjernica iz 2019. je pružiti medicinskim stručnjacima, utemeljeno na dokazima iz više od 350 znanstvenih studija, potrebu individualizacije prehrambene terapije za sve odrasle osobe s dijabetesom ili predijabetesom.
Dosadašnje upute o prehrani zasnivale su se na primjeni veće količine ugljikohidrata, od 50 do 60 posto, a manjeg unosa masti, do 30 posto, i bjelančevina, do 20 posto. Iako su ugljikohidrati glavni izvor energije za naše tijelo, oni znatno utječu na porast glukoze u krvi. Zbog toga su mnogi postupno smanjivali unos ne samo jednostavnih ugljikohidrata nego i složenih te tako unosili znatno manje ugljikohidrata nego što je bilo preporučeno. Također, zbog štetnog utjecaja masnoća na pojavu ateroskleroze, ali i njihove velike kalorijske vrijednosti, nastale su dijete s vrlo malim udjelom masti. Neke prehrane temeljene su na unosu veće količine mesa i povrća, a izbjegavaju žitarice i mliječne proizvode. Kako bi se dobio uvid u efikasnost pojedinih oblika prehrane, praćena su istraživanja koja su provedena primjenom potpuno različitih prehrana i praćeni njihovi rezultati. U analizu su uvrštene studije koje su ispitivale učinkovitost mediteranske prehrane, vegetarijanske i veganske prehrane, prehrane s malo masnoća i vrlo malo masnoća, s malo ugljikohidrata i vrlo malo ugljikohidrata, prehrana namijenjena reduciranju krvnog tlaka i paleo prehrana. Rezultati su pokazali da izbjegavanje ugljikohidrata, naročito jednostavnih šećera, bijelog brašna, tjestenine i bijele riže, dakle namirnica visokog glikemijskog indeksa (GI), pomaže u boljoj regulaciji. Dakle, preporuke se temelje na manjem unosu (do 45 posto) ugljikohidrata nego što je dosad bilo preporučeno. Preporučuje se unos složenih ugljikohidrata, i to uglavnom iz povrća, cjelovitih žitarica, voća i mlijeka, s naglaskom na povećan unos vlaknaste hrane u prehrani.
Nadalje, preporučuje se dnevni unos bjelančevina od 16 do 20% od bijelog mesa i ribe, obranog i prerađenog mlijeka, a masnoća od 30 do 40 posto biljnog porijekla ili iz sjemenki (mononezasićene masne kiseline), a što manje zasićenih masnoća životinjskog porijekla.
Preporučuje se izbjegavanje korištenja transmasnih kiselina koje nastaju pri prženju i pečenju hrane na ulju velikim zagrijavanjem ili u proizvodnji hrane za stabilnost, mazivost, otpornost na kvarenje („fast food“, torte, kolači, grickalice, margarin). Također se preporučuje da se izbjegavaju pića s dodanim šećerom i gazirana pića, a u malim količinama koriste sokovi bez šećera jer ionako sadrže velike količine šećera iz voća. Unos soli potrebno je ograničiti na manje od tri grama dnevno”, govori dr. Prašek i napominje da su svi navedeni oblici prehrane prihvatljivi dok se hranom dobiva pravilna raspodjela makronutrijenata i mikronutrijenata, osoba ostaje zdrava a ciljevi liječena su postignuti.
Tako su rezultati analiziranih studija pokazali poboljšanje u regulaciji šećerne bolesti, krvnog tlaka i reduciranju kolesterola te smanjenju tjelesne težine. Zaključeno je da je potrebno primijeniti prehranu koja najviše odgovara pojedincu te je individualno prilagoditi tako da je on želi i može primijeniti.
Čvrsti dokazi govore o učinkovitosti i isplativosti prehrambene terapije kao osnovne sastavnice kvalitetne brige o dijabetesu, uključujući njenu neizostavnu integraciju u liječenje bolesti. Promicanje pravilne i zdrave prehrane ima za cilj poboljšanje općeg zdravlja osobe koja boluje od šećerne bolesti ili ima predijabetes poboljšanjem nivoa HbA1c (mjere koja ukazuje na dugoročnu regulaciju šećerne bolesti), krvnog pritiskai kolesterola, postizanje i održavanje ciljane tjelesne težine te odgađanje ili sprečavanje hroničnih komplikacija bolesti. Edukaciju o prehrani potrebno je provoditi individualnim pristupom uvažavajući potrebe i navike svakog pojedinca te postupnim promjenama štetnih navika utjecati na pozitivnu promjenu ponašanja oboljelog.
Potrebno je pronaći oblik pravilne i raznovrsne prehrane kojeg će se bolesnik moći i željeti pridržavati i koja će mu pružati zadovoljstvo.
Neizostavno je upoznati bolesnika s praktičnim savjetima za svakodnevnu pripremu hrane (radionice za pripremu hrane). Edukaciju treba provoditi kvalificirano osoblje bilo da se radi o educiranoj medicinskoj sestri ili nutricionistu.
Mnoge su studije dokazale da pridržavanje uputa o pravilnoj prehrani znatno utječe na poboljšanje u regulaciji bolesti, a u mnogim slučajevima čak i bolje nego primjena lijekova. U tipu 2 šećerne bolesti nivo HbA1c već nakon 3 do 6 mjeseci pridržavanja poboljšava se za dva posto, a u tipu 1 za 1,9 posto. Moguće je znatno, čak do 50 posto, smanjiti mogućnost pojsve šećerne bolesti i predijabetesa, a također i pojavu kardiovaskularnih bolesti. Smanjuju se troškovi liječenja zbog poboljšane regulacije bolesti i manje incidencije komplikacija, a zbog manjeg korištenja lijekova, manje su potrebe za medicinskim intervencijama što sve vodi u smanjenje troškova liječenja. Postizanjem općeg poboljšanja podiže se i poboljšanje kvalitete života svakog bolesnika.
Ciljevi terapije prehranom:
• Osnovni cilj je individualnim pristupom i na temelju uzimanja podataka o dosadašnjim prehranim navikama (anamneza prehrane) pronaći najprikladniji oblik kojeg će se bolesnik moći i htjeti pridržavati;
• Poticati zadovoljstvo bolesnika izborom raznovrsne i pravilne prehrane kroz edukativne radionice, obnavljanjem edukativnih procesa i prilagodbe na promjene životnih potreba;
• Promicati i podržavati pravilne prehrambene navike u raznovrsnosti i količini namirnica koja će imati za konačni cilj smanjenje HbA1c, krvnog tlaka, holesterola i smanjenje prekomjerne tjelesne težine.
• Ne postoji univerzalni niti idealni postotak omjera ugljikohidrata, bjelančevina i masnoća koji je potrebno prehranom unijeti tijekom 24 sata. Postoje samo individualne potrebe, sklonosti i metabolički ciljevi.
Praktični savjeti za pravilnu terapijsku prehranu:
• Prehranu bazirati na povrću, voću, cjelovitim žitaricama i proizvodima od obranog mlijeka
• U svakom obroku poželjno je konzumirati jednu namirnicu s niskim GI
• Namirnice s visokim GI indeksom zamijeniti za one s niskim (npr. integralna riža umjesto bijele; integralni hljeb umjesto bijelog itd.)
• Međuobroci bi također trebali imati niski GI indeks te smanjenu količinu masnoća životinjskog porijekla
• Pri kupovanju gotovih namirnica obratiti pozornost na količinu i sastav hranjivih tvari i kalorijsku vrijednost
• Oprez s namirnicama namijenjenim dijabetičarima (ne sadrže šećer, ali mogu sadržavati visoke količine masnoća i drugih jednostavnih brzorazgradivih ugljikohidrata)
• Proizvodi s oznakom ‘bez dodatka šećera’ – primjerice, voćni sokovi – svejedno sadrže određeni udio voćnog šećera
• Izostavljeni obrok može uzrokovati hipoglikemiju i veliku glad što uzrokuje prekomjerno uzimanje hrane u slijedećem obroku
Obzirom da prehrana ima ključnu ulogu u očuvanju zdravlja svakog čovjeka, prema navedenim smjernicama preporučuje se veća briga o dnevnim obrocima i samom načinu ishrane. Količina ugljenih hidrata, masti i bjelančevina koje se unesu u toku dana mogu imati važnu ulogu u prevenciji, liječenju ili smanjenju komplikacija samog oboljenja, dijabetesa. Način prehrane je od izuzetne važnosti za prevenciju mnogih hroničnih oboljenja, koja mogu dovesti do značajnih promjena u načinu života svakog od pacijenata. Kao bitan dodatak prehrani za pacijente oboljele od dijabetesa preporučujemo DiaControl, prirodni preparat na bazi srebrene svilenice koji će vam pomoći u regulaciji nivoa šećera u krvi, te DiaVIt multivitaminski kompleks sa 25 vitamina i minerala u jednoj kapsuli, koji će zadovoljiti dnevne potrebe jednog pacijenta oboljelog od dijabtesa. Čuvajte svoje zdravlje i vodite računa o tome šta unosite u organizam, poboljšat ćete zdravlje samog odganizma, te prenevirati i lakše i efikasnije liječiti hronična oboljenja.
