Slabost imunog sistema kod oboljelih od dijabetesa
Imunitet je čitav jedan dobro uvježban sistem u organizmu koji nas štiti od bakterijskih i virusnih infekcija, kao i tumora. Glavni dijelovi imunog sistema su koštana srž, timus, slezena i limfni čvorovi, a glavno oružje imunog sistema su bijele krvne ćelije pomoću kojih obavlja svoju funkciju.
Pacijenti sa dijabetesom su imonokompromitirani. Šta to znači ?
Imunokompromitirani pacijenti imaju oslabljen imuni sistem, odnosno narušenu odbranu organizma. Kao takvi skloni su razvoju virusnih i bakterijskih infekcija, te tumora. U imunokompromitirane pacijente spadaju i oboljeli od dijabetesa.
Visok šećer u krvi oštećuje imuni sistem. Kako ?
Nemaju svi oboljeli od dijabetesa oštećen imuni sistem. Samo su pacijenti sa neregulisanim dijabetesom imunokompromitirani. Oni tokom dana i noći imaju duže periode sa povišenim nivoom šećera u krvi. Ta hronična hiperglikemija ima negativne efekte na imuni sistem. Dodatno, akutna hiperglikemija može voditi pacijenta u acidozu, koja ograničava aktivnost imunog sistema. Hronična hiperglikemija smanjuje protok krvi kroz krvne sudove, dovodi do oštećenja nerava, čime dolazi do oštećenja tkiva, prije svega kože, prve barijere organizma. Kada je koža oštećena nesmetan je ulazak patogena u organizam.
Pacijenti sa dijabetesom su skloni razvoju bolesti uzrokovane korona virusom. Da li je to tačno ?
Kod oboljelih od dijabetesa je povećan rizik od teškog oblika bolesti. Što znači da, pacijenti sa dijabetesom nemaju veći rizik od inficiranja virusom u odnosu na opštu populaciju, nego veći rizik od razvoja teškog oblika oboljenja COVID 19 i povećane smrtnosti. Dok je smrtnost kod pacijenata bez hroničnih oboljenja 0.9%, drastično je povećana kod pacijenata sa dijabetesom na 7% i kardiovaskularnih bolesnika na 10.5%. Najveći rizik od teškog oblika bolesti i smrtnog ishoda imaju oboljeli od dijabetesa sa razvijenim komplikacijama, pogotovu kardiovaskularnim bolestima.
Pacijenti sa dijabetesom mogu podići svoj imunitet. Da li je to moguće ?
Ako dijabetes nije dobro regulisan, pacijent ima oslabljen odbrambeni odgovor organizma.
ALI, ukoliko je dijabetes dobro regulisan, imuni sistem radi svoj posao bez greške. Čak, što se tiče teškog oblika bolesti uzrokovane korona virusom, rizik pacijenata sa dobro regulisanim dijabetesom je jednak riziku opšte populacije. To su zaista dobre vijesti!
Sve što treba, je držati svoj dijabetes pod kontrolom.
Regulacija dijabetesa nije teška. Da li sam na dobrom putu ?
Pod dobrom kontrolom dijabetesa se podrazumijeva dobra kontrola šećera u krvi, krvnog pritiska, masnoća u krvi i tjelesne težine. Preporuke Američke Dijabetičke Asocijacije (ADA) za vrijednosti šećera u krvi su: natašte 4.4-7.2 mmol/L; 2h nakon obroka < 10 mmol/L i HbA1C <7%. Vrijednosti šećera >11.1 mmol/L su povezane sa povećanim rizikom od razvoja infekcija. Osim glikemije, preporuke za držanje dijabetesa pod kontrolom se odnose na vrijednosti KP< 130/80 mmHG, adekvatnu kontrola masnoća u krvi i vakcinacije (kao što je godišnja vakcina na influencu).
Sve ove mjere dovode do bolje kontrole bolesti, smanjenjnog rizika od njenih posljedica, bolje otpornosti organizma i uopšteno bolje kvalitete života svakog pacijenta.
