Dijabetes je hronično oboljenje koje podrazumjeva pored terapije prirodnim proizvodima nadopune prehrani, oralnim antidijabeticima i inzulinom, promjenu načina života. To u početku može biti opterećenje, obzirom da promjena načina života podrazumjeva uvođenje novih i prestanak starih navika. Mnogi se odrupiru, te na tom putu promjene načina života posustanu te se prepuste starim užitcima i manjoj brizi o samom zdravlju. Promjena stila života predstavlja uvođenje fizičkih aktivnosti, te veću brigu o ishrani. Činjenica je da vam se ne preporučuju sve namirnice u obrocima ukoliko ste pacijent obolio od dijabetesa, te da morate voditi brigu o istim. Međutim kada vam novi način ishrane pređe u naviku, namirnice koje ste voljeli, a koje sada ne smijete jesti, manje će vam organizam tražiti.
Svrha dijete za dijabetes je da vam pomogne da kontrolišete šećer u krvi. Svodi se na češće i manje obroke bogate vlaknima i nutrijentima iz prirodne hrane.
Osnova svake dijete za dijabetes je kontrola ugljikohidrata. Ako imate dijabetes onda morate naučiti koje hrane sadrže ugljikohidrate, a pogotovo morate naučiti koje hrane su ugljikohidrati sa visokim glikemijskim indeksom jer te hrane trebate ograničiti na jako sitne porcije u svojoj prehrani.
Primjeri takvih hrana su: bijeli hljeb, bijela riža, zašećereni sokovi, kolači, krompir, sušeno voće i jako slatko voće poput datula, ananasa, lubenice ili grožđa.
Hrana sa visokim glikemijskim indeksom se brzo prerađuje i uzrokuje brze skokove glukoze u krvi. To je jako nepoželjno za osobe sa dijabetesom jer njihov inzulin nije dovoljno djelotvoran u spremanju velikih količina glukoze u zalihe. Zato se u slučaju da pretjerate sa ovakvim hranama glukoza zadržava u krvotoku na previsokom nivou i stvara simptome poput umora, žeđi ili učestalog mokrenja. Ako zanemarujete ovu činjenicu dugotrajno možete prouzrokovati i mnogo veće posljedice po svoje zdravlje.
Razlika između dobrih i loših ugljikohidrata za dijabetičare se svodi na količinu vlakana i vitamina koji se nalaze u tom ugljikohidratu. To je većinom razlika između prirodne hrane i procesuirane hrane. Vlakna su bitna za dijabetes zato što usporavaju probavljanje ugljikohidrata i tako vam omogućavaju da izbjegnete nagle skokove šećera u krvi. Npr. narandža ili šljiva, iako sadrže u sebi šećer, neće prouzrokovati visoke skokove u krvnom šećeru kao neki kolači ili sladoled. To je zato što narandža i šljiva imaju jako mnogo vlakana, a sladoled i kolač ih nemaju gotovo nikako. Naravno ni sa voćem ne smijete pretjerati jer bilo koja hrana koja se sastoji od ugljikohidrata će povisiti šećer, samo zavisi koliko brzo.
Ako imate dijabetes trebali biste jesti:
- Integralni (crni) hljeb umjesto bijelog hljeba,
- Integralnu rižu umjesto bijele riže,
- Kokice, orašaste plodove i sjemenke umjesto grickalica i slatkiša,
- Nemasno mlijeko i jogurt umjesto punomasnog,
- Nezašećerene sokove umjesto zašećerenih.
Čak i kad se pridržavate ovih pravila, ne biste trebali prelaziti 45-60 grama ugljikohidrata po obroku (radi bolje orijentacije, 3 kriške hljeba imaju oko 45 grama ugljikohidrata). Neki izvori savjetuju da ne prelazite 50 grama ugljikohidrata dnevno. Iako ovakav ekstreman pristup u većini slučajeva nije potreban, sigurno je djelotvoran u kontroli šećera u krvi. Jedini je problem što većina osoba nije toliko disciplinirana, ali i ne treba da bude. Najbitnije je da ne jedete previše obilne obroke nego da rasporedite svoj dnevni unos u više sitnih obroka.
S obzirom da je svaki slučaj poseban, najbolji savjet je da slušate svoje tijelo. Ne reagiraju svi pacijenti oboljeli od dijabetesa jednako na sve hrane. Nakon što naučite koje hrane imaju mnogo ugljikohidrata (npr. škrobna hrana poput hljeba, krompira, riže, grickalica i slatka hrana poput voća i raznih slatkiša) mjerite svoj šećer i posmatrajte kako reagira na sve te hrane. S vremenom ćete naučiti koliko čega možete pojesti, a da vaš šećer ne skoči previsoko.
Postoji još nekoliko dijetetskih promjena koje biste trebali napraviti pored brojanja ugljikohidrata. Pokušajte smanjit unos zasićenih masti jer one negativno djeluju na osjetljivost inzulina. Zasićene masti su većinom životinjske masti poput maslaca ili loja na mesu, ali mogu biti i biljnog porijekla poput masti iz čokolade.
Smanjite unos alkohola ili potpuno prestanite ga konzumirati. Ako baš morate piti onda pijte umjereno i nemojte piti na prazan stomak. Kada jedete proteine (npr. meso) sa ugljikohidratima onda će vam šećer u krvi biti stabilniji.
Ukoliko ste još dodatno bolesni preporučuje se da jedite manje obroke češće, nemojte se naprezati mnogo, pijte mnogo tekućine (bez šećera).
Ukoliko vam se desi da vam šećer padne ispod donje granice referentnih vrijednosti (hipoglikemija) pojedite nešto maleno i slatko.
Ako ste pretili i imate dijabetes, potrudite se da smanjite svoju kilažu. Gubitak težine će imati jako pozitivno dejstvo. U svojim apotekama možete pronaći DiaLine paletu prirodnih proizvoda nadopune prehrani. Među proizvodima je DiaControl, na bazi srebrene svilenice koji je uspješno pored regulacije nivoa šećera u krvi, pacijentima pomogao da smanje svoju kilažu. Svakako da je pored upotrebe proizvoda potrebno voditi računa o ishrani i fizičkoj aktivnosti, ali njegovim djelovanjem na okusne pupoljke imat ćete osjećaj kao da ste već pojeli nešto slatko pa će promjena dijete biti lakša.
Većina povrća je potpuno sigurno i poželjna za dijabetičku prehranu. U narednim člancima ćete moći pročitati i o najboljem izboru povrća za pacijente oboljele od dijabetesa.
Koje voće se preporučuje pacijentima oboljelim od dijabetesa?
Pacijenti oboljeli od dijabezesa bi se trebali držati voća sa niskim glikemijskim indeksom. Primjeri takvog voća su: zelene jabuke, višnje, nezrele banane, grejpfrut, narandže, kruške, šljive.
U nastavku ćemo navesti primjere obroka za jedan dan pacijenata oboljelih od dijabetesa. U narednim člancima više ćemo se posvetiti dijeti pacijenata oboljelijh od dijabetesa kako bi vam dali ideju šta kuhati taj dan.
Doručak: 2 kriške crnog hljeba namazane kikiriki maslacem
Užina: 1 čaša nemasnog mlijeka i 2 mandarine
Ručak: 200 grama pilećih prsa, 2 kriške crnog hljeba i čaša prirodnog narandžinog soka
Užina: 1 kriška hljeba namazana maslacem od kikirikija i 1 čaša nemasnog mlijeka
Večera: 100 grama tunjevine, salata s paradajzom i lukom, 2 kriške crnog hljeba i 1 jabuka
Užina: 1 banana
Ishrana za pacijente oboljele od dijabetesa ne mora biti komplicirana. Ona se može svesti na nekoliko jednostavnih pravila. Ograničite unos jednostavnih ugljikohidrata poput bijelog hljeba, tjestenine i slatkiša (najbolje bi bilo kada biste umjesto ovakvih hrana jeli prirodne i svježe hrane jer one imaju vlakna u sebi). Jedite manje obroke više puta dnevno. Jedite onoliko koliko vam treba jer pretilost može samo pogoršati dijabetes. Jedite neškrobno povrće bez brige. Smanjite unos zasićenih masnoća i alkohola. Svakako ukoliko ste pacijent obolio od dijabetesa, a uz sve to i imate višak kilograma svoju dijetu nadopunite DiaControl-om. Na bazi srebrene svilenice pomoći će vam da lakše kontrolišete glikemiju, da smanjite kilograme i svoju potrebu za slatkišima.
