Oboljeli od dijabetesa su vulnerabilni na COVID-19
Bolest korona virusa (COVID-19) je uzrokovana je novim korona virusom, koji do sada nije detektovan kod ljudi – SARS-CoV-2. Za vrijeme pisanja ovog članka prema podacima Johns Hopkins Univerziteta u svijetu je 198,178 oboljelih, 7.954 umrlih I 81 960 oporavljenih. Najveći broj oboljelih je i dalje u Kini gdje je infekcija ovim virusom prvi put detektirana, a u našoj zemlji su trenutno 34 oboljela pacijenta.Centar za kontrolu bolesti (CDC) je zaključio da je COVID-19 ozbiljan javni zdravstveni problem, te je proglašena pandemija.
Ovaj novi korona virus se širi prilikom kontakta sa zaraženom osobom ukoliko osoba kašlje, kiše, te prilikom kontakta sa inficiranim površinama. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je 17. marta izdala obavještenje da zbog dugog zadržavanja virusa u zraku, postoji mogućnost da se ova infekcija prenosi zrakom. Infekcije sa potencijalnim smrtnim ishodom, koje se šire zrakom smatraju se najopasnijim zaraznim bolestima u istoriji čovječanstva.
Osim ekspanzivnog širenja virusa, dodatni problem sa COVID -19 je veliki rizik od teškog oblika obolesti kod starijih osoba, oboljelih od dijabetesa, srčanih i plućnih bolesnika. Znači pacijenti sa ovim oboljenjima nemaju veći rizik od inficiranja virusom u odnosu na opštu populaciju, nego imaju veći rizik od razvoja teškog oblika COVID 19 i povećane smrtnosti.
Dok je smrtnost kod pacijenata bez hroničnih oboljenja 0.9%, drastično je povećana kod pacijenata sa dijabetesom 7% i kardiovaskularnih bolesnika 10.5%.
Ko je pod povećanim rizikom za teški oblik COVID-19?
Starija populacija
Srčana oboljenja
Dijabetes
Plućna oboljenja
Kako se prenosi?
Virus SARS-CoV-2 se prenosi:
Bliskim kontaktom između dvije osobe na udaljenosti manjoj od 1.8 m
Direktnim kontaktom sa respiratornim izlučevinama prilikom kašlja i kihanja zaraženog
Kako se prevenira?
Najbolja prevencija je izbjegavanje kontakta sa zaraženim osobama. Obzirom da je veliki broj osoba zaražen, ali bez simptoma, preporučuje se smanjiti broj kontakata sa svim osobama na minimum.
Kako se liječi?
Trenutno ne postoji vakcina za ovaj virus.
Liječe se posljedice infekcije, tzv. simptomatska terapija.
Blagi oblik bolesti – dovoljno je simptomatsko kućno liječenje.
Teški oblik bolesti– razvija se atipična upala pluća,kada pacijent treba biti hospitaliziran, monitoriran, te na eventualnoj kiseoničkoj potpori.
Kritični oblik bolesti – razvija se zatajenje pluća, potreba za hospitalizaciju na intenzivnoj njezi, mehaničku ventilaciju (respirator), te tretman zatajenja drugih organa kao što su jetra i bubrezi, potreba za hemodijalizom, razvoj sepse i septičkog šoka i mogući smrtni ishod.
Da li je Covid – 19 nije malo teži od sezonske gripe?
Covid-19 je dokazano mnogo ozbiljnije oboljenje od sezonske gripe kod svih grupa stanovništva, pa tako i kod oboljelih od dijabetesa. Sve standardne mjere opreza za sprečavanje sezonske gripe nisu dovoljne u ovom slučaju.
Šta o Covid – 19 treba znati pacijent sa dijabetesom?
Pacijenti sa dijabatesom nisu pod povećanim rizikom da se inficiraju korona virusom. Najvećim zdravstveni problem za pacijenta sa dijabetesom je ishod bolesti.
Ako dijabetes nije dobro regulisan, tada je veća šansa za teški oblik bolesti i smrtnost. Ako pacijent uz dijabetes ima srčano oboljenje ili razvijene hronične komplikacije šansa teškog ishoda je sve veća zbog smanjene sposobnosti organizma za borbu protiv infekcije, uslijed oštećenog imunog sistema. Virusna infekcija povećava i riziok od razvoja akutnih dijabetičkih komplikacija, od kojih je najteža dijabetička ketoacidoza.
Ali, ukoliko je dijabetes dobro regulisan, rizik za razvoj teškog oblika bolesti je jednak opštoj populaciji. To je zaista dobra vijest!
Da li je bolest korona virusom teža kod dijabetesa tip 1?
Težina bolesti ne zavisi od tipa dijabetesa. Zavisi od životne dobi, prethodne regulacije dijabetesa i prisustva hroničnik komplikacija i udruženih bolesti.
Vodič za “bolestan dan” za pacijente sa dijabetesom
Vodič za “bolestan dan” je spisak uputstava za oboljele od dijabetesa za bilo koje akutno oboljenje uopšteno.
Nastaviti uzimati svoju dosadašnju terapiju
Kontrolišiti ŠUK svaka 4 sata i zapisati vrijednosti
Piti više tečnosti 2-2,5 dl svakih pola sata (bez šećera) i jesti normalno
Ako se hranom ne može unijeti 50g ugljikohidrata, mogu se unositi i zaslađena pića
Dnevno provjeravati tjelesnu težinu. Gubitak na tjelesnoj težini je znak dehidracije I visokih vrijednosti šećera u krvi
Mjeriti tjelesnu temperature svako ujutro i uvečer
U slučaju šećera u krvi >13.9 mjeriti ketone u urinu
Kada se pacijent sa dijabetesom treba javiti doktoru?
Ukoliko su ketoni u urinu pozitivni
Ukoliko postoji povraćanje i nemogućnost uzimanja tekućine
Ako postoji gubitak na TT veći od 2 kg tokom bolesti
Ako je ŠUK manji od 3.3 mmol/L i veći od 13.9
Ako je prisutno povraćanje i/ili teški proliv duže od 6 sati
Ako je prisutan kašalj
Ako je prisutna visoka temperature
Ako je prisutno otežano disanje
Kada postoji sumnja na teški oblik Covid-19?
Pacijent sa dijabetesom koji ima potvrđen virus, ali je zbog blagih simptoma ostavljen na kućnom liječenju, je pod rizikom za nagli razvoj simptoma teškog oblika bolesti. U slučaju navedenih simptoma i znakova potrebna je hitna hospitalizacija u specijaliziranu ustanovu.
Otežano disanje i kratkoća daha
Perzistirajući bol u prsima
Konfuzno stanje ili otežano buđenje
Plavičasta obojenost lica i usana
Kako se pacijent sa dijabetesom može pripremiti za Covid-19?
Sprovesti sve mjere koje je izdala epidemiološka služba
Sprovoditi sve svakodnevne preporučene higijenske mjere
Nabaviti dovoljnu količinu terapije
Nabaviti vitamine i suplemente
Nabaviti dovoljan broj trakica za mjerenje šećera i ketona
Nabaviti visokokoncentrisane ugljikohidrateza slučaj hipoglikemije
Pripremiti racionalno zalihe hrane za duži period
Zamoliti za pomoć u slučaju nabavke hrane ili lijekova (biti u kući što je moguće više)
Svakodnevne mjere opreza
Dezinficirati ruke često
Prati ruke sapunom i vodom najmanje 20 sekundi, posebno nakon kašljanja, kihanja, ispuhivanja nosa ili boravka na javnom mjestu
Ako se koriste ručke u javnom saobraćaju, kvake na vratima izbjegavati direktan kontakt, koristiti maramicu kao barijeru
Izbjegavati diranje lica, nosa, očiju
Korona virus je prvi put prijavljen u decembru 2019. godine u Wuhanu u Kini. Od tada se proširio na 120 zemalja sa gotovo 200 000 potvrđenih slučajeva (16.03.2020). Koliko će trajati ova pandemija i kolike će joj biti razmjere, još uvijek nije poznato. Ono što je poznato su mjere prevencije. Cilj ovih mjera je usporavanje širenja virusa, što ima za cilj manji broj oboljelih koji zahtjevaju intenzivan bolnički tretman, u datom trenutku. Budite odgovorni, pomozite zdravstvenom osoblju da pomognu svima kojima je pomoć potrebna.
